Anksioznost je česti motiv odlaska psihoterapeutu, osobito u zadnjih nekoliko godina. Možemo je definirati kao osjećaj napetosti, zabrinutosti, straha ili nelagode. Javlja se kao reakcija na neko loše iskustvo ili u situacijama kad pretjerano brinemo i ne možemo se opustiti. Simptomi anksioznosti su nemir, uplašenost, neugoda, strah od gubitka kontrole, nesigurnost u socijalnim situacijama, izrazita aktivnost ili pasivnost i dr. U određenim okolnostima s porastom intenziteta može doći do napadaja panike.
Anksioznost je možda jedna od najčešćih psihičkih smetnji kojima se danas susreću mladi ljudi u 20-im ili 30-im godinama. Kako je jedan od simptoma anksioznosti pretjerano razmišljanje, često osobe znaju to nazivati i “overthinkanjem”. Nažalost, današnji životni stil s puno sjedenja i boravka u zatvorenim prostorima uz korištenje digitalnih tehnologija, može utjecati na porast anksioznosti, kao što je utjecala pandemija i potres.
Dobra stvar kod anksioznosti je što nas potiče na djelovanje. Kako je strah jedna od dominantnih emocija, tako nas taj strah, ako nije niti premali niti preveliki, usmjerava na djelovanje. Dakle, iako je anksioznost neugodna, može nam pomoći da se pokrenemo oko nekog pitanja koje nas muči.
Evo nekih strategija kako si sami možemo olakšati tjeskobu:
Raditi na promjeni lifestyle-a. To znači smanjiti korištenje mobitela/računala i to svakako u večernjim satima jer ekrani emitiraju plavo svjetlo koje podražuje živčani sustav. Na ekranu se sadržaji brzo mijenjaju što isto podražuje živčani sustav i onemogućuje nam da se opustimo.
Fokusirati se na ugodne aktivnosti. Kako ponekad ne možemo promijeniti konkretnu situaciju, važno je naučiti sam sebe opustiti. Različite stvari opuštaju različite ljude, stoga je važno znati što nas osobno opušta. Nekog šetnja, nekog vesela serija, nekog sport, a nekog pak druženje.
Biti sit i hidratiran. To možda zvuči jednostavno, ali često se naknadno utvrdi za ljudi koji su imali napade panike da nisu jeli, pili ili spavali.
Birati prirodna okruženja umjesto umjetnih i zatvorenih prostora. Park ili livada su svakako više opštajući nego ekran računala. Poznato je kako se zelena boja nalazi u sredini spektra i zbog toga se naše oko najmanje napreže te ona od svih boja najviše opušta. Također opušta svjež i čisti zrak jer je bolji dotok kisika.
Naučiti tehnike disanja. Pravilno disanje djeluje bolje na organizam, za razliku od plitkog disanja ili hiperventilacije.
Kroz terapiju se može raditi na detektiranju uzroka anksioznosti i njenom reduciranju, naravno, ako je anksioznost povremena i lakšeg intenziteta. Ukoliko se radi o jačem intenzitetu anksioznosti koji je stalno prisutan, potrebno je konzultirati se sa liječnikom.
